Atomski sat.
Atomski časovnik koristi zračenje atoma za merenje vremena, jer je konstantno dok god je temperatura ista.
Definicija sekunde ustanovljena 1967. godine glasi da predstavlja "9.192.631.770 zračenja atoma cezijuma 133".
U hladnom atomskom satu, atomi se hlade laserom kako bi se smanjio efekat kretanja atoma na mjerenja.
U raznim naučnim centrima i na drugim mjestima postoje atomski satovi .
Ultraprecizan atomski sat Faraon, napravljen na način da u 300 miliona godina kasni samo jednu sekundu, isporučen je Evropskoj svemirskoj agenciji.
Taj sat je namijenjen Međunarodnoj svemirskoj stanici ISS.
Faraon je sat sa laserskim hlađenjem atoma cezijuma.
Funkcioniše na bazi cezijuma koji koristi elektromagnetsko zračenje, a ono nastaje kod prijelaza između dva hiperfina nivoa osnovnoga stanja atoma cezija-133 na temperaturi od 0 Kelvina.
Postoje i atomski časovnici konstruisani na bazi drugih atoma ćija je preciznost 1 sekunda kašnjenja na miljijardu godina.
Atomski časovnici imaju razne primjene jednan od njih je i sistem pozicioniranja objekata na Zemlji pomoću satelita . Ovakva preciznost atomskih časovnika omogućava da se objekti na zemlji pozicioniraju sa preciznošću manjom od jednog metra.